Tako će slavni književnik Antun Gustav Matoš primjetii kako se plesni podiji u Zagrebu doslovno pretvaraju u bojna polja jer su žene samo raskošnošću i bogatstvom svojih haljina mogle računati na što bolju udaju. Kao i danas nije nepoznato da su žene za što bolji i ljepši izgled koristile različita pomagala. Tako su da bi istakle svoj struk koristile korzete, ali su oni na različite načine ugrožavali njihovo tjelesno zdravlje te su daroviti umjetnici htjeli napraviti što funkcionalnije odjevne predmete. Tako je Gustav Klimt odjenuo i muškarce i žene u tunike, a i neki isključivo muški predmeti unatoč svim otporima ulaze u žensku modu.

Pastelne jednobojne tkanine dobivaju dekorativne uzorke (orijentalizam, japonizam) za što je u Hrvatskoj zaslužan Tomislav Krizman, a Bela Čikoš Sesija koristi posavski motiv iz naše narodne tradicije.

Naša nacionalna baština u svijet mode i tekstilnu kućnu industriju ušla je zahvaljujući Salamonu Bergeru, industrijalcu, trgovcu tekstilom koji je djelovao u Zagrebu te u njihovu izrađivanju zaposlio žene, njih čak tisuću i šesto te je njihove uratke namijenjene građanstvu preko trgovačkih putnika plasirao u svijet. Kasnije je postao utemeljitelj i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu. Tako su zahvaljujući njegovim nastojanjima putem međunarodnih gospodarskih izložbi proizvodi domaćeg kućnog obrta bili izloženi na devedeset i šest izložbi u Europi, Americi i Australiji. Gdje smo sad?